Midhat Ajanović Ajan
SALIJEVANJE STRAVE
travanj 2013.
396 str. meki uvez s klapnama
ISBN 978-953-7746-39-1

O knjizi

Roman Midhta Ajanovića Salijevanje strave nije ratni roman niti roman o ratu. On donosi priču lociranu u vrijeme neposredno prije tog strašnog sukoba, opsade Sarajeva i uništenja Bosne. U tom vremenu i ambijentu opisane su najtragičnije posljedice rata, onoga što se u stvarnosti dogodilo poslije. U romanu ima mnogo autobiografskog: pisac iz sadašnje pozicije žrtve i gubitnika u tom ratu govori o vremenu koje mu je neposredno prethodilo.

Salijevanje strave je sjajna priča o metaforičnom traganju za Dobrim koje je oličeno u fluidnoj, stvarnoj-nestvarnoj ličnosti jedne žene imenom Una. Ajanović je pisac velikog unutrašnjeg naboja, iskustva i Bosanac što i nije jednostavno biti, jer se to nosi ili ne nosi u sebi. Una je oličenje onoga što se često u bosanskoj tradiciji naziva Dobrom Dušom. Česta priča o “dobrim Bošnjanima” ili “bosanskoj duši” jest upravo to. Kod Ajanovića je Dobro poput vode, ne može se zadržati, nestaje i kad mu se čovjek približi tragajući za spasom, to Dobro nestaje.

Tri glavna lika ovoga romana, tragajući za spasom i Dobrim (traganje za Unom) imaju jedan glavni cilj a taj je staviti se pod spasonosno okrilje Dobrog. Ono što ovoj priči daje poseban pečat je da nijedan od likova, bez obzira na muke i trud ne stiže do cilja. U vremenu zla Dobro je nedohvatljivo. Kod Ajanovića je to ispričano u “markezovskom stilu”, prepuno fantastične realnosti.

Salijevanje strave je roman složene strukture gdje su često na veoma specifičan način izmiješani i prostor i vrijeme, s obzirom da roman ima u suštini epistolarnu formu. Jedan od likova iz budućnosti piše drugom liku u sadašnjosti, odnosno vremenu neposredno prije rata. Sastavni dio romana su i realistični elementi. Možemo čak reći dokumentarni. To su priče o izumiteljima, političarima, piscima i filmskim redateljima koji su očito samom autoru prirasli srcu.

Osim što je književnik, Ajanović je i vrstan karikaturista a ljudi koji se tim bave na poseban način vide svijet oko sebe. Likovi i situacije u ovom romanu često su prenaglašeni što je svojstvo karikature a običnim promatračima nije uočljivo. Upravo kao karikaturista Ajanović je opisao cijelu galeriju likova, to je jedan izuzetan spoj fantastike što je snažna podloga romana i realnosti koja je piscu značajnija od onoga što obično vidimo ili mislimo da vidimo i doživljavamo. Upravo mješavinom realnosti i fantastike Ajanović je sjajno dočarao jedno vrijeme i osebujne likove sa sarajevskog asfalta.