Maurović-S.R. Žrnovački-Kinert
SEOBA HRVATA-TOMISLAV
listopada, 2026.
214 str., tvrdi uvez
ISBN 978-953-7746-76-6

O knjizi

U ovoj bogato opremljenoj knjizi kompilirana su dva vrhunska stripa nastala za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1943-1945. godine. Prvi od njih Seoba Hrvata i drugi dio Knez Radoslav za koje je scenarij napisao Stanko Radovanović pod pseudonimom S.R. Žrnovački, premijerno su objavljivani u tjednom listu Zabavnik koji je uređivao poznati crtač i animator Walter Neugebauer. Seoba Hrvata, prema mišljenju nekih kritičara ovoga medija je ključno i najbolje ostvarenje u karijeri Andrije Maurovića iz toga vremena. Ujedno je to i jedno od kapitalnih djela u sveukupnom korpusu hrvatske umjetničke baštine čija se sudbina, s obzirom na njegovu tematiku i vrijeme nastanka, u razdoblju komunističkog jednoumlja u našoj zemlji bila strogo zabranjena. Drugi strip je Tomislav koji je Maurović također počeo crtati, a nastavio ga je Albert Kinert ali ga ni on nije uspio završiti jer je Zabavnik u međuvremenu prestao izlaziti. Ipak, riječ je o vrijednom dijelu koje je ponovno objavljivanje čekalo 80 godina.
Osim embarga na objavljivanje, pojedini istraživači Maurovićevog rada i uopće hrvatskog stripa Seobu Hrvata su jednostavno prešućivali, kao da taj strip uopće nije ni postojao. Dojam je to da se ovaj vrhunski strip htjelo zaboraviti, po mogućnosti i izbrisati iz umjetnikova opusa.

Novo izdanje i na neki način rehabilitaciju Seoba Hrvata doživjela je tek u vrijeme hrvatskog osamostaljenja 1990. godine u izdanju vinkovačke Privlačice. Bilo je to važno ali skromno opremljeno izdanje u broširanom uvezu koje je postiglo značajan uspjeh kod čitatelja. Otada je prošlo 36 godina i ovaj vrhunski strip, zajedno sa stripom Tomislav koji će biti ponovno objavljen prvi puta nakon premijernog izdanja 1945. godine, vapio je za novim kvalitetnim objavljivanjem.

Maurović i Radovanović sa Seobom Hrvata upustili su se u veliki izazov – u stripu obraditi period od početka seobe sedam plemena Bijelo Hrvata do dolaska na Jadran i njihova pokrštavanja, odnosno od vremena barbarstva do primanja kršćanstva, čime Hrvati stvaraju svoju vlastitu državu i postaju legitiman europski narod.

Vješto ispreplićući konkretne događaje iz povijesti, historijske hipoteze i narodnu predaju, Radovanović je osmislio priču o Knezu Radoslavu oko kojega se sve vrti, s kojim može razvijati situacije i koji može funkcionirati u vremenu u kojem se odvija radnja. Kneza Radoslava u ovom stripu pratimo od osamnaeste godine do duboke starosti, i s kojim je simbolizirao čitavo hrvatsko seljenje, značaj i dušu hrvatskog naroda u to doba.

Radovanović i Maurović svoga junaka od smog početka, bez obzira na njegove povremene izlete u sladunjavost i idealiziranu zaljubljenost u patriotske ideje, postavljaju vrlo životno, kao čovjeka od krvi i mesa. Radoslav tako voli, mrzi, pati, veseli se, a ako je potrebno bori se i ubija. Ima sve osobine vođe: odlučnost, hrabrost, osjećaj za zajednicu i možda najvažnije – veliku želju za učenjem i stjecajem novih spoznaja.

Andrija Maurović crtačkog se oblikovanja Seobe Hrvata prihvatio u trenutku pune umjetničke i životne zrelosti. Imao je 42 godine i gotovo desetljetni staž crtača stripova, u kojem nikada nije bježao od velikih tema. rad na Seobi Hrvata počeo je sa samo njemu svojstvenom strašću i već na početku iznenadio svoju publiku – tekst i dijaloge nije fizički razdvajao od crteža, nego je po prvi puta u svojoj karijeri upotrijebio oblačiće. Jednostavnim likovnim izrazom u Seobi Hrvata ostvario je uvjerljivu evokaciju jednoga davnog vremena, vremena o kojem se tako malo zna, pa je mogla do izražaja doći njegova imaginacija.
Maurovićev je crtež slobodan, kompozicija je uvijek stilizirana. Likovne situacije rješava konzekventno, planovima koje odvaja čistim crnim površinama, koristeći isključivo odnos svijetla i sjene. Totale rješava s par poteza perom, bez suvišnog detaljiziranja. Figuracija je uvijek nabijena energijom. I kad nema akcije unutar same scene, likovi zrače dinamikom.

Seoba Hrvata završena je u 63. broju Zabavnika 19. svibnja 1944. godine, u sceni u kojoj Radoslav u krugu svoje obitelji kaže da njemu osobno “u posljednje vrijeme dolazi jedna sreća za drugom“, odnosno da mu se san ispunio, te s nemalim ponosom naglasi kako „Hrvati nisu više samo narod, već i država, koja će jačati i vječno postojati na obalama hrvatskog Jadrana!“

Nakon velikog uspjeha Seobe Hrvata, Zabavnik je raspisao natječaj za prijedlog novog stripa koji bi trebao izlaziti nakon svršetka Seobe Hrvata. Natječaj je završio i Zabavnik je objavio rezultate. „Ogromna većina naših čitatelja traži crtani roman (strip) iz dana slavne hrvatske prošlosti“. Taj novi strip bio je Tomislav. Njegova realizacija bila je opet povjerena dokazanom dvojcu: scenaristi Radovanoviću i crtaču Andriji Mauroviću. Nakon svega mjesec dana rada (osam nastavaka) u radu na Tomislavu Maurović je otišao „u šumu“, kako se tada govorilo, a strip je nastavio crtati student Likovne akademije Albert Kinert. Iako se nije mogao mjeriti s Maurovićevom genijalnošću, Kinert se ipak trudio, pristupivši poslu s osjećajem profesionalne i umjetničke odgovornosti. Iskazao se kao gotov crtač, s osobitim osjećajem za dinamiku slikovnog pripovijedanja. Nije oponašao Maurovića, uspješno je nastavio crtati Tomislava i nije se odrekao svoje autorske individualnosti. Posljednji 103. broj Zabavnika izašao je 6. svibnja 1945. godine, a strip o Tomislavu je nažalost ostao nedovršen.

Ova knjiga četvrto je izdanje Seobe Hrvata koje se po mnogo čemu razlikuje od svih dosadašnjih objavljivanja i to sada u tvrdo ukoričenom obliku primjerenom važnosti ovih dvaju stripova i današnjem vremenu. Ovdje također treba napomenuti kako je ovo izdanje posebno i po tome što je u njemu prvi puta objavljen određen broj originalnih Maurovićevih crteža u boji. Odnosno, riječ je o pasicama na kojima je autor plavom bojom naznačio mjesta gdje će se u postupku pripreme u tiskari nanositi raster što daje dodatnu draž i posebnost tim crtežima, a koja su u ovom obliku mogla biti viđena samo u Grafičkoj zbirci NSK, nekoliko pasica u Muzeju suvremene umjetnosti u Rijeci ili u rijetkim privatnim kolekcijama. Ova knjiga izlazi i na većem formatu kako bi čitateljima dočarali u kakvom su obliku oba stripa bila premijerno objavljena u Zabavniku.