Znanstvena studija Odesa 1917. iz hrvatske perspektive djelo je Đure (Georgea) Veljka Grlice, hrvatskog povjesničara koji je cijeli radni vijek proveo u emigraciji. U Sjedinjenim Američkim Državama radio je kao asistent na Indiana University u Bloomingtonu, a od 1960-ih kao bibliotekar na Harvardu, potom u Kanadi u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta u Alberti, a od kraja 1970-ih u američkom istraživačkom institutu u Ženevi. Djelo je prvi put objavljeno na hrvatskom jeziku u časopisu Danica tiskanom u Chicagu, a kako autor navodi u uvodnoj bilješci, publicirano je u seriji u razdoblju od listopada 1984. do srpnja 1985. godine. Na engleskom jeziku djelo je publicirano 1997. godine u znanstvenom časopisu Journal of Croatian studies. Značaj i kvalitetu ove studije, poznate hrvatskim povjesničarima, prepoznao je ogranak Matice hrvatske u Bizovcu, rodnom mjestu Đure Grlice te njemu u čast tiska ovo djelo prevedeno s engleskog jezika. U ovom izdanju ističe se izuzetno kvalitetan prijevod te priključene dokumentarne fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata, izvorno objavljene u zagrebačkom Ilustrovanom listu. Iako je od prve objave u emigraciji prošlo gotovo 40 godina, studija Odesa 1917. iz hrvatske perspektive značajan je historiografski rad. Đuro Grlica, koristeći kao okosnicu rada interpelaciju pravaškoga zastupnika dr. Aleksandra Horvata o stradavanjima, točnije mučenjima i ubijanjima austrougarskih ratnih zarobljenika, Hrvata i Slovenaca, koji su u carskoj Rusiji tijekom Prvoga svjetskoga rata u velikom broju protivno svojoj volji predani Srpskom dobrovoljačkom korpusu. Te mučne događaje iz „Kanatnog zavoda“ spominje i Miroslav Krleža. Iako službeni podaci navode broj od 13 ubijenih, stvaran i točan broj stradalih vojnika te časnika u tim događajima danas nije poznat. Studija Odesa 1917. godine iz hrvatske perspektive predstavlja značajan doprinos hrvatskoj historiografiji prvenstveno o problematici hrvatskih zarobljenika iz razdoblja Prvoga svjetskog rata te u široj slici političku situaciju i promjene na području hrvatskih zemalja. Autor je pristupio temi iz više aspekata; povijesti diplomacije, hrvatske emigracije te hrvatske i europske političke povijesti kroz koje tumači i problematiku rješavanja hrvatskog pitanja. Đuro Grlica je analizom i usporedbom bibliografije te objavljenih izvora pristupio istraživanju kompleksnih događaja koji su se odvijali od 1915. do 1918. godine na studiozan način koji je razumljiv stručnjacima, prvenstveno povjesničarima, ali je isto tako razumljiv i interesantan širokom krugu čitatelja.